Rétinopati a dyabèt ka vin dè on konplikasyon a dyabèt a sik. I ka touché ti venn adan rétin-la é i ka mèt vizyon a moun an danjé.
– Jòdijou, rétinopati a dyabèt sé yonn adan lé pi gran kòz moun ka vin avèg. Pou vyé moun, sé katriyèm pwoblèm an zyé apré katarak, glokòm é DMLA ; li-menm sé prèmyé kòz moun ka vin avèg avan 50 lanné adan péyi dévlopé.
– Rétinopati a dyabèt ka aparèt on kenzèn lanné apré dyabèt évoliyé. Opi dyabèt-la mal trété, opi i ni chans aparèt. Sé davwa twòp sik an san pé izé ti venn an zyé.
– Rétinopati a dyabèt pé klasé silon dé èstad a évolisyon a-y: non-démiltipliyan (gran bonè) é démiltipliyan (pi ta).
Dyanòstik
Yenki on dòktè-a-zyé pé dyanòstiké rétinopati a dyabèt.
Fo on lègzanmen a akité vizyèl é on lègzanmen a fon a zyé-la pou fè on dyanòstik.
Dòt lègzanmen ankò, kon Tomografi an Koyérans Òptik (Tomographie en cohérence optique, OCT) ou on anjyografi pé fèt pou on dyanòstik pi prési.
Trètman
Prèmyé trètman kont rétinopati a dyabèt, sé aksyon prévansyon, ki vé di kontwòl rèd a sik an san é a pwésyon an venn.
Adan lé prèmyé èstad a rétinopati a dyabèt non-démiltipliyan, nikit véyé évolisyon, chak lanné an jénéral.
Lè sé rétinopati a dyabèt démiltipliyan, diféran trètman pé fèt, dapré èstad a malad-la é si ni konplikasyon:
Alèkilé, avèg davwa rétinopati a dyabèt pé évité byen lè i détèkté bonè é èvè on trètman adapté.
Sa pou fè menm, sé miltipliyé dépistaj sistématik pannan tout lavi.
Davwa dyabèt a sik sé on malad jénéral, lé pi bon trètman ka fèt si plizyè domèn: dòktè-a-dyabèt, dyététisyen, jénéralis…